Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak

Zdravstvene studije

Savremeni razvoj znanosti i pratećih disciplina, visoke tehnologije, veliki prirast stanovnika u gradovima i opća migracija stanovništva uvelike su utjecali na način života savremenog čovjeka. Opterećenja koja se zbog toga postavljaju pred pojedince, obitelji i čitave zajednice odražavaju se na zdravlje i zdravstveno stanje, te ustroj zdravstvenog sistema. U prijelaznim godinama trećeg tisućljeća na listama najčešćih bolesti prevladavaju kronične nezarazne bolesti, maligne bolesti, traumatizam, ali primijećen je i porast novih zaraznih bolesti. U procesima liječenja i zdravstvene njege uvedeni su visoki tehnološki standardi. Utvrđeno je da tehnologizacija, a u ovom slučaju i medikalizacija često dovode do dehumanizacije, što je duboko ukorijenjena značajka zdravstvene zaštite visoko razvijenih zemalja.

Kao protuteža, posljednjih desetljeća javlja se pokret usmjeren na zdravlje i njegovo unapređenje čiji je pokretač Svjetska zdravstvena organizacija. Bitne odrednice projekta “Zdravlje za sve” su unapređenje i očuvanje zdravlja kroz znanje, slobodno odlučivanje i odgovornost, te osiguravanje kvalitete življenja u zdravlju i bolesti (WHO – European Health 21 – WHO Regional Committee for Europe, Copenhagen, 1998.). Jedna od najvažnijih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je i ostvarenje Cilja 18 – Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu. Sve zemlje članice Evropske unije trebaju osigurati da svi zdravstveni radnici u sistemu zdravstva, ali i u drugim srodnim područjima, posjeduju odgovarajuća znanja, stavove i sposobnosti sa svrhom očuvanja i unaprjeđenja zdravlja.

Savladavanjem nastavnog plana i programa iz smjerova: sestrinstva, sanitarnog inženjerstva, fizioterapije i gerijatrije studenti stiču ne samo odgovarajuća znanja vezana za teorijsko razumijevanje predmeta, već takođe i specifične vještine odnosno sposobnosti i kompetencije vezane za praktičnu i operativnu primjenu tih znanja, te vještine neophodne za sticanje odgovarajućih profesionalnih kvalifikacija studenata.

Sestrinstvo

Studijskim smjerom „Sestrinstvo“ stiču se kompetencije i vještine za procedure, trijažu i zdravstvenu njegu u: internoj medicini; infektologiji, neurologiji, dermatovenerologiji, otorinilaringologiji, oftalmologiji, hirurgiji, ginekologiji i akušerstvu, neonatologiji, pedijatriji; onkologiji, urgentnoj medicini i kod životno ugroženog bolesnika; tretman bolesnika u ranoj i rehabilitaciji u kliničkoj i praksi u zajednici; psihijatrijskih bolesnika i poremećaja u ponašanju ljudi te promociji mentalnog zdravlja u zajednici; javno-zdravstvenoj i sestrinskoj procjeni i dijagnozi u porodičnoj medicini, palijativnom tretmanu,te multidisciplinarnom pristupu u tretmanu osoba treće životne dobi.

Sanitarni inženjering

Studijskim smjerom „Sanitarni inženjering“ stiču se kompetencije i vještine za provođenje: zakonske rugulative, EU legislative i primjene ISO standarda u sanitarnom zdravstvu; principa inspekcijskog nadzora; socijalno-medicinskih aspekata zdravlja i bolesti, nadzora nad zaraznim i nezaraznim bolestima; sanitarnog nadzora u zdravstvenim i drugim ustanovama, te jačanju javnog zdravstva u zajednici; samostalno rješavanje ekoloških problema urbane sredine, rizika okoliša, faktora radne sredine; higijensko-sanitarne kontrole proizvodnje i prometa životnih namirnica, vode za piće, savremenih načina prikupljanja i transporta otpada, otpadnih voda, praćenja monitoringa zraka; te rada sa molekularno-biotehnološkim metodama, identifikaciji svih mikroorganizama; te multidisciplinarnom pristupu u očuvanju zdravlja ljudi zasnovanog na dokazima.

Fizioterapija

Studijskim smjerom „Fizioterapija“ stiču se kompetencije i vještine za procedure i primjenu: fizikalne medicine, rehabilitacije i kineziologije; fizikalnih modaliteta u ranoj i rehabilitaciji u kliničkoj i praksi u zajednici; kod reumatskih bolesti, tehnika kod pulmoloških i kardioloških oboljenja te kontraindikacija za fizioterapiju; neurološke, hirurške i dermatološke propedeutike; neurološke rehabilitacije; nadzora i njege djeteta u zdravlju i bolesti te primjenu različitih postupaka habilitacije ili rehabilitacije; okupacione terapije; psihijatrijskih bolesnika i poremećaja u ponašanju ljudi te promociji mentalnog zdravlja u zajednici; akitvne asistencije tokom dijagnostičkih, terapeutskih ortopedsko traumatoloških procedura i primjeni ortopedsko protetskih sredstava, sporta kod onesposobljenja, te funkcionalne procjene nakon fizioterapijskog tretmana.

Gerijatrija

Studijskim smjerom „Gerijatrija“ stiču se vještine pregleda, dijagnostike i liječenja starih uz poseban osvrt na osobenosti pristupa starom bolesniku, kao i trijaža oboljelih u uslovima bolničkog liječenja ili produženog liječenja i smeštaja u domovima za stare. Stiču se i vještine iz oblasti previntivno medicinskih mjera, mjera rane rehabilitacije kao i načina depistaže za najčešće bolesti i stanja kod bolesnika ove starosne grupe. Tokom pohađanja nastave studenti stiču sva neophodna znanja iz oblasti patogeneze, kliničke slike i terapije najčešćih bolesti i stanja koja se javljaju u gerijatriskoj populaciji uz istanje svih specifičnosti ove starosne grupe u odnosu na radno aktivne. Posebna pažnja posvećena je značaju preventivno medicinskih mjera i postupaka kao i mjera depistaže koje je neophodno sprovoditi prije svega u domovima za stare. Tokom nastave stiču se vještine iz procesa zdravstvene njege od pristupa starom bolesniku, trijaže oboljelih, planiranja zdravstvene njege u uslovima bolničkog lijčenja ili produženog liječenja i smještaja u domovima za stare. Stiču se i vještine iz oblasti previntivno medicinsakih mjera, mjera rane rehabilitacije kao i načina depistaže za najčešće bolesti i stanja kod bolesnika ove starosne grupe. Osnovni ciljevi nastave gerijatrije su upoznavanje sa najaktuelnijim zdravstvenim problemima u gerijatrijskoj populaciji uz istacanje najznačajnijih razlika u kliničkim manifestacijama, dijagnostici i terapiji bolesti i stanja. Inetreaktivne metode edukacije u okviru radionica, diferencijalno dijagnostička i terapijska razmatranja na osnovu predočenih prikaza slučajeva.

Nutricionizam i dijetetika

Studijski program "Nutricionizam i dijetetika" (180 ECTS) pruža studentima sveobuhvatna teorijska i praktična znanja iz oblasti prehrane, javnog zdravstva i znanosti o hrani, osposobljavajući ih za rad u različitim sektorima prehrambene industrije, zdravstvene zaštite i njege, prehrambenih praksi, preporuka i politika, međunarodne i nacionalne trgovine. Kroz interdisciplinarni pristup, studenti razvijaju kompetencije u nutricionističkoj procjeni i planiranju prehrane, razumijevanju biohemijskih procesa u organizmu, analizi nutritivnog sastava namirnica te implementaciji dijetoterapijskih režima prilagođenih specifičnim zdravstvenim stanjima i populacijama. Također, studenti stiču znanja o ulozi laboratorijske analitike hrane, njenoj važnosti za kontrolu kvalitete i sigurnosti namirnica, te razumijevanje mikrobioloških, hemijskih i senzorskih parametara relevantnih za prehranu. Program pruža snažan istraživački fokus, omogućavajući studentima kritičku analizu naučnih podataka o ishrani, kao i primjenu epidemioloških metoda u procjeni prehrambenih rizika. Dodatno, studenti razvijaju komunikacijske i profesionalne vještine, potrebne za nutricionističko savjetovanje i rad u multidisciplinarnim timovima s ljekarima, farmaceutima, prehrambenim tehnolozima i trgovcima. Kroz poznavanje prehrambenih politika i regulativa, studenti se osposobljavaju za rad u javnozdravstvenim institucijama i prehrambenoj industriji, dok ih vještine inovacija i poduzetništva pripremaju za razvoj vlastitih prehrambenih i gastronomskih projekata. Završetkom ovog programa, studenti postaju stručnjaci za nutricionizam i dijetetiku, sposobni za kritičko razmišljanje, kreativne prehrambene inovacije i primjenu održivih principa u planiranju prehrane, što ih čini visoko konkurentnim na tržištu rada u oblasti nutricionizma, dijetetike i javnog zdravlja.

Studijski program „Nutricionizam i dijetetika“ (240 ECTS) pruža studentima napredna teorijska i praktična znanja iz oblasti nutricionizma, dijetetike, javnog zdravstva, prehrambenih politika, prehrambenih tehnologija i nauke o hrani. Kroz četverogodišnji kurikulum studenti se osposobljavaju za sveobuhvatan rad u različitim sektorima, uključujući zdravstvenu zaštitu, prehrambenu industriju, istraživanje, edukaciju i razvoj prehrambenih politika. Studenti se dodatno osposobljavaju za razvoj i interpretaciju personalizirane prehrane na osnovu genetike (nutrigenetika), čime se osnažuje pristup precizne prehrane u javnom zdravstvu. Uče planiranje ishrane za specifične ciljne grupe kao što su sportisti, kroz predmet "Ishrana u sportu", sa naglaskom na optimizaciju performansi i oporavka. Program omogućava primjenu digitalnih alata i vještačke inteligencije (AI) u procjeni prehrambenog statusa, personalizaciji preporuka i inovacijama u planiranju ishrane. Studenti stiču znanja i o prehrambenim politikama i regulativi (posebno EU i zapadni Balkan), kao i vještine provođenja istraživačkih projekata, uključujući rad sa upitnicima, bazama podataka, analizom rezultata i pripremom stručnih i naučnih izvještaja. Također, razvijaju se etički i profesionalni pristupi u radu s pacijentima i korisnicima nutricionističkih usluga, u skladu sa važećim profesionalnim kodeksima. Četvrta godina uključuje i stručnu praksu i primjenu znanja u realnom okruženju: u klinikama, javnozdravstvenim ustanovama, prehrambenim kompanijama i edukativnim centrima.

Završetkom četverogodišnjeg studija, studenti postaju visoko kvalificirani stručnjaci za nutricionizam i dijetetiku, sposobni da aktivno učestvuju u oblikovanju prehrambenih preporuka i politika, implementaciji inovacija, edukaciji zajednice i unapređenju zdravlja pojedinaca i populacije kroz naučno utemeljenu prehranu.

Stečeni naziv nakon završetka studija

• Bakalaureat/Bachelor gerijatrije s ukupno 180 ECTS
• Bakalaureat/Bachelor gerijatrije s ukupno 240 ECTS

• Bakalaureat/Bachelor sestrinstva s ukupno 180 ECTS
• Bakalaureat/Bachelor sestrinstva s ukupno 240 ECTS

• Bakalaureat/Bachelor sanitarnog inženjerstva s ukupno 180 ECTS
• Bakalaureat/Bachelor sanitarnog inženjerstva s ukupno 240 ECTS

• Bakalaureat/Bachelor fizioterapije s ukupno 180 ECTS
• Bakalaureat/Bachelor fizioterapije s ukupno 240 ECTS

• Bakalaureat/ Bachelor nutricionizma i dijetetike s ukupno 180 ECTS bodova
• Bakalaureat/ Bachelor nutricionizma i dijetetike s ukupno 240 ECTS bodova

Stručni nazivi biti će usklađeni sa Zakonom o stručnim nazivima nakon njegovog donošenja.

Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak, Ul. Josipa bana Jelačića bb, 71250 Kiseljak · 2020.