Sestrinstvo
Studijskim smjerom „Sestrinstvo“ stiču se kompetencije i vještine za procedure,
trijažu i zdravstvenu njegu u: internoj medicini; infektologiji, neurologiji, dermatovenerologiji,
otorinilaringologiji, oftalmologiji, hirurgiji, ginekologiji i akušerstvu, neonatologiji,
pedijatriji; onkologiji, urgentnoj medicini i kod životno ugroženog bolesnika; tretman
bolesnika u ranoj i rehabilitaciji u kliničkoj i praksi u zajednici; psihijatrijskih
bolesnika i poremećaja u ponašanju ljudi te promociji mentalnog zdravlja u zajednici;
javno-zdravstvenoj i sestrinskoj procjeni i dijagnozi u porodičnoj medicini, palijativnom
tretmanu,te multidisciplinarnom pristupu u tretmanu osoba treće životne dobi.
Sanitarni inženjering
Studijskim smjerom „Sanitarni inženjering“ stiču se kompetencije i vještine za provođenje:
zakonske rugulative, EU legislative i primjene ISO standarda u sanitarnom zdravstvu;
principa inspekcijskog nadzora; socijalno-medicinskih aspekata zdravlja i bolesti,
nadzora nad zaraznim i nezaraznim bolestima; sanitarnog nadzora u zdravstvenim i
drugim ustanovama, te jačanju javnog zdravstva u zajednici; samostalno rješavanje
ekoloških problema urbane sredine, rizika okoliša, faktora radne sredine; higijensko-sanitarne
kontrole proizvodnje i prometa životnih namirnica, vode za piće, savremenih načina
prikupljanja i transporta otpada, otpadnih voda, praćenja monitoringa zraka; te
rada sa molekularno-biotehnološkim metodama, identifikaciji svih mikroorganizama;
te multidisciplinarnom pristupu u očuvanju zdravlja ljudi zasnovanog na dokazima.
Fizioterapija
Studijskim smjerom „Fizioterapija“ stiču se kompetencije i vještine za procedure
i primjenu: fizikalne medicine, rehabilitacije i kineziologije; fizikalnih modaliteta
u ranoj i rehabilitaciji u kliničkoj i praksi u zajednici; kod reumatskih bolesti,
tehnika kod pulmoloških i kardioloških oboljenja te kontraindikacija za fizioterapiju;
neurološke, hirurške i dermatološke propedeutike; neurološke rehabilitacije; nadzora
i njege djeteta u zdravlju i bolesti te primjenu različitih postupaka habilitacije
ili rehabilitacije; okupacione terapije; psihijatrijskih bolesnika i poremećaja
u ponašanju ljudi te promociji mentalnog zdravlja u zajednici; akitvne asistencije
tokom dijagnostičkih, terapeutskih ortopedsko traumatoloških procedura i primjeni
ortopedsko protetskih sredstava, sporta kod onesposobljenja, te funkcionalne procjene
nakon fizioterapijskog tretmana.
Gerijatrija
Studijskim smjerom „Gerijatrija“ stiču se vještine pregleda, dijagnostike i liječenja
starih uz poseban osvrt na osobenosti pristupa starom bolesniku, kao i trijaža oboljelih
u uslovima bolničkog liječenja ili produženog liječenja i smeštaja u domovima za
stare. Stiču se i vještine iz oblasti previntivno medicinskih mjera, mjera rane
rehabilitacije kao i načina depistaže za najčešće bolesti i stanja kod bolesnika
ove starosne grupe. Tokom pohađanja nastave studenti stiču sva neophodna znanja
iz oblasti patogeneze, kliničke slike i terapije najčešćih bolesti i stanja koja
se javljaju u gerijatriskoj populaciji uz istanje svih specifičnosti ove starosne
grupe u odnosu na radno aktivne. Posebna pažnja posvećena je značaju preventivno
medicinskih mjera i postupaka kao i mjera depistaže koje je neophodno sprovoditi
prije svega u domovima za stare. Tokom nastave stiču se vještine iz procesa zdravstvene
njege od pristupa starom bolesniku, trijaže oboljelih, planiranja zdravstvene njege
u uslovima bolničkog lijčenja ili produženog liječenja i smještaja u domovima za
stare. Stiču se i vještine iz oblasti previntivno medicinsakih mjera, mjera rane
rehabilitacije kao i načina depistaže za najčešće bolesti i stanja kod bolesnika
ove starosne grupe. Osnovni ciljevi nastave gerijatrije su upoznavanje sa najaktuelnijim
zdravstvenim problemima u gerijatrijskoj populaciji uz istacanje najznačajnijih
razlika u kliničkim manifestacijama, dijagnostici i terapiji bolesti i stanja. Inetreaktivne
metode edukacije u okviru radionica, diferencijalno dijagnostička i terapijska razmatranja
na osnovu predočenih prikaza slučajeva.
Nutricionizam i dijetetika
Studijski program "Nutricionizam i dijetetika" (180 ECTS) pruža studentima sveobuhvatna teorijska i praktična znanja iz oblasti prehrane, javnog zdravstva i znanosti o hrani, osposobljavajući ih za rad u različitim sektorima prehrambene industrije, zdravstvene zaštite i njege, prehrambenih praksi, preporuka i politika, međunarodne i nacionalne trgovine. Kroz interdisciplinarni pristup, studenti razvijaju kompetencije u nutricionističkoj procjeni i planiranju prehrane, razumijevanju biohemijskih procesa u organizmu, analizi nutritivnog sastava namirnica te implementaciji dijetoterapijskih režima prilagođenih specifičnim zdravstvenim stanjima i populacijama. Također, studenti stiču znanja o ulozi laboratorijske analitike hrane, njenoj važnosti za kontrolu kvalitete i sigurnosti namirnica, te razumijevanje mikrobioloških, hemijskih i senzorskih parametara relevantnih za prehranu. Program pruža snažan istraživački fokus, omogućavajući studentima kritičku analizu naučnih podataka o ishrani, kao i primjenu epidemioloških metoda u procjeni prehrambenih rizika. Dodatno, studenti razvijaju komunikacijske i profesionalne vještine, potrebne za nutricionističko savjetovanje i rad u multidisciplinarnim timovima s ljekarima, farmaceutima, prehrambenim tehnolozima i trgovcima. Kroz poznavanje prehrambenih politika i regulativa, studenti se osposobljavaju za rad u javnozdravstvenim institucijama i prehrambenoj industriji, dok ih vještine inovacija i poduzetništva pripremaju za razvoj vlastitih prehrambenih i gastronomskih projekata. Završetkom ovog programa, studenti postaju stručnjaci za nutricionizam i dijetetiku, sposobni za kritičko razmišljanje, kreativne prehrambene inovacije i primjenu održivih principa u planiranju prehrane, što ih čini visoko konkurentnim na tržištu rada u oblasti nutricionizma, dijetetike i javnog zdravlja.
Studijski program „Nutricionizam i dijetetika“ (240 ECTS) pruža studentima napredna teorijska i praktična znanja iz oblasti nutricionizma, dijetetike, javnog zdravstva, prehrambenih politika, prehrambenih tehnologija i nauke o hrani. Kroz četverogodišnji kurikulum studenti se osposobljavaju za sveobuhvatan rad u različitim sektorima, uključujući zdravstvenu zaštitu, prehrambenu industriju, istraživanje, edukaciju i razvoj prehrambenih politika. Studenti se dodatno osposobljavaju za razvoj i interpretaciju personalizirane prehrane na osnovu genetike (nutrigenetika), čime se osnažuje pristup precizne prehrane u javnom zdravstvu. Uče planiranje ishrane za specifične ciljne grupe kao što su sportisti, kroz predmet "Ishrana u sportu", sa naglaskom na optimizaciju performansi i oporavka. Program omogućava primjenu digitalnih alata i vještačke inteligencije (AI) u procjeni prehrambenog statusa, personalizaciji preporuka i inovacijama u planiranju ishrane. Studenti stiču znanja i o prehrambenim politikama i regulativi (posebno EU i zapadni Balkan), kao i vještine provođenja istraživačkih projekata, uključujući rad sa upitnicima, bazama podataka, analizom rezultata i pripremom stručnih i naučnih izvještaja. Također, razvijaju se etički i profesionalni pristupi u radu s pacijentima i korisnicima nutricionističkih usluga, u skladu sa važećim profesionalnim kodeksima. Četvrta godina uključuje i stručnu praksu i primjenu znanja u realnom okruženju: u klinikama, javnozdravstvenim ustanovama, prehrambenim kompanijama i edukativnim centrima.
Završetkom četverogodišnjeg studija, studenti postaju visoko kvalificirani stručnjaci za nutricionizam i dijetetiku, sposobni da aktivno učestvuju u oblikovanju prehrambenih preporuka i politika, implementaciji inovacija, edukaciji zajednice i unapređenju zdravlja pojedinaca i populacije kroz naučno utemeljenu prehranu.