Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak

Studij sigurnosti

Znanstveni ciljevi preddiplomskog studija Sigurnosti su da se studenti upoznaju sa novim teorijskim i iskustvenim dostignućima, uz dostignuća i u području drugih znanosti i disciplina, na koje se nastavni plan i program naslanja i ostvaruje teorijsku i metodološku korenspodenciju te daje relevantan obol u razumijevanju etiologije i određenja kategorija i problema koje zahvaćaju i ispunjavaju znanstven okvir naznačenog studija.

Naziv preddiplomskog studija, predstavlja okvir koji polaznicima osigurava znanstvene premise sa egzaktnim objašnjenjem fenomena sigurnosnih izazova, odnosno spoj znanstveno-obrazovnog sa znanstveno-istraživačkim aspektima.

Realizacijom znanstvenih ciljeva ostvaruju se i relevantni društveni ciljevi koji treba da daju važan obol u daljnjoj nadgradnji polaznika koji pohađaju preddiplomski studij. Dakle, ovaj studij predstavlja važan iskorak i znanstveno-iskustveni putokaz u eliminiranju praznina u razvoju i obrazovanju visokospecijaliziranih kadrova, za naučna istraživanja iz oblasti sigurnosti. Također, kriminalisti imaju znanja za obavljanje najsloženijih sigurnosnim poslova u državnom sektoru, kao na primjer: Ministarstvo sigurnosti BiH, Agencija za istrage i zaštitu - SIPA, Granična policija BiH, Agencija za strance, Agencija za forenziku, Agencija za podršku, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, Uprava za indirektno oporezivanje – UIO, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH – OSA BiH, entitetski MUP-vi (MUP RS i MUP FBIH) i dr. te u privatnom sektoru (zaštitarske agencije, detektivske agencije i dr). U državnom i privatnom sektoru kriminalisti mogu svojim usvojenim znanjima pomoći na efikasnijem i efektivnijem suprostavljanju i sprečavanju suvremenih oblika kriminaliteta.

Prema tome, politika obrazovanja na znanstvenim osnovama, kroz naznačeni preddiplomski studij, implicira znanstveni aktivitet na metodološkoj i znanstveno-praktičnoj pripremi na efikasnijem postavljanju prema problemima sigurnosnog karaktera koji na direktan ili indirektan način opterećuje današnji sigurnosni ambijent.

Ideju o uvođenju studijskog smjera Kriminalistika treba gledati isključivo kao težnju osnivača da se učini kvalitetno novi iskorak u razvoju, u pravcu što boljeg i potpunijeg zadovoljavanja potreba društvene zajednice za odgovarajućim profilom kadrova koje se već sada sve jasnije uočavaju i nameću kako u Kantonu Središnja Bosna/Srednjobosanski Kanton, tako i u županijama/kantonima u okruženju, odnosno ostalim dijelovima BiH.

Kriminalistika

Kriminalistika danas, iznimno ima nacionalni karakter, jer univerzalnost njezinih znanstvenih temelja i načela, njene komparativne i povijesne metode uvijek joj daju opće značenje i međunarodne i univerzalne značajke. Kriminalistika djeluje s pozicije svoje znanstvene neovisnosti i kritičnosti i sagledavanja svih komparativnih podataka i znanstvenih spoznaja, koje nisu ovisne o konkretnim prilikama u određenoj zemlji. Zbog toga je kriminalistika internacionalna, univerzalna i optimalno slobodna u prosuđivanju. Zbog navedenog pravila kriminalistike se u različitim zemljama neznatno razlikuju.

Opći predmet znanstvene spoznaje kriminalistike je kriminalitet shvaćen u kolokvijalnom smislu te riječi. Posebni predmet (objekt) znanstvene spoznaje represivne kriminalistike su kazneni događaji i/ili kaznena djela. Predmet znanstvene spoznaje preventivne kriminalistike je razvijanje pravila o djelovanju ante delictum za sprječavanje zločina.

Zadaće kriminalistike jesu sustavna istraživanja o njenom predmetu. Kriminalistika kao praksa ima zadaću optimiranja djelatnosti istraživanja kaznenih djela.

Znanstvena djelatnost kriminalistike determinirana je njezinim ciljem, a to je suzbijanje kriminaliteta. U ostvarivanju tog cilja veliku ulogu igraju kriminalističke metode istraživanja i dokazivanja. Otkrivanje i istraživanje činjenica u svezi s kaznenim djelom mora se odvijati po pravilima kriminalistike lege artis. Kriminalistika kao i svaka druga znanost, primjenjuje opće znanstvene metode prilagođene vlastitim potrebama, kao i svoje vlastite metode, specijalne kriminalističke metode. To su specifične znanstvene metode imanentne samo kriminalistici. One su u uskoj svezi s posebnim predmetom istraživanja kriminalistike, a to je kriminalitet.

Stečeni naziv nakon završetka studija

Vrste studija i zvanje za studijski smjer Kriminalistika:

- Preddiplomski studij Sigurnost, studijski smjer Kriminalistika, traje tri akademske godine (6 semestara), po završetku studija diplomant stječe stručni naziv: Prvostupnik (Bachelor) kriminalistike s ukupno 180 ECTS bodova.

- Preddiplomski studij Sigurnost, studijski smjer Kriminalistika, traje četiri akademske godine (8 semestara), po završetku studija diplomant stječe stručni naziv: Prvostupnik (Bachelor) kriminalistike s ukupno 240 ECTS bodova.

Stručni nazivi biti će usklađeni sa Zakonom o stručnim nazivima nakon njegovog donošenja.

Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak, Ul. Josipa bana Jelačića bb, 71250 Kiseljak · 2020.